| Pages in topic: [1 2] > | Crnogorski jezik Thread poster: Goran Tasic
|
|---|
Goran Tasic 
Serbia
Local time: 13:22
Member (2006)
English to Serbian
+ ...
|
Zdravo Gorane,
hvala na zanimljivom noivinskom članku i još zanimljivijim komentarima čitalaca.
Ide se prema standardizaciji crnogorskog jezika, ali će sigurno još potrajati dok se u potpunosti formira gramatika, iako su pravopis i (zastarijeli) vokabular već predstavljeni. Kao što su svuda mišljenja razlčita, tako je i ovdje u samoj CG mišljenje o tom jeziku "rascjepljeno". No, činjenica je da sve v... See more Zdravo Gorane,
hvala na zanimljivom noivinskom članku i još zanimljivijim komentarima čitalaca.
Ide se prema standardizaciji crnogorskog jezika, ali će sigurno još potrajati dok se u potpunosti formira gramatika, iako su pravopis i (zastarijeli) vokabular već predstavljeni. Kao što su svuda mišljenja razlčita, tako je i ovdje u samoj CG mišljenje o tom jeziku "rascjepljeno". No, činjenica je da sve više agencija iz inostranstva (ugalvnom iz Evrope) traži prevode na crnogorski jezik, iako još uvijek nije standardizovan niti su definisane glavne jezičke stavke. Čak što više, iste te agencije, koje traže prevode na tom jeziku, upoznate su sa cijelom tom situacijom.
S obzirom da živim u CG i bavim se prevodilaštvom, primjetila sam da ima dosta prevodilaca koji uveliko koriste priliku i prevode na tom jeziku, praveći greške koje očigledno nonšalantno prolaze, npr. "trpanje" ijekavice gdje treba i gdje ne treba....
Nego eto, sve to je opet još jedna borba protiv vjetrenjača, te prema tome nam ne preostaje ništa drugo nego da se pliva ili tone. ▲ Collapse
| | | |
Штета што се УК и ирски варијанти енглеског не могу класифицирати као два службена језика, онда бисмо и ми енглески преводиоци могли извући неку корист из европске бирократије.
| | | | Goran Tasic
Serbia
Local time: 13:22
Member (2006)
English to Serbian
+ ...
TOPIC STARTER | Upravo tako, Džone | Jul 11, 2009 |
John Farebrother wrote:
Штета што се УК и ирски варијанти енглеског не могу класифицирати као два службена језика, онда бисмо и ми енглески преводиоци могли извући неку корист из европске бирократије.
upravo tako...što bi rekao moj deda - ko zna zašto je to dobro...
Poz
| | |
|
|
|
Lingua 5B
Bosnia and Herzegovina
Local time: 13:22
Member (2009)
English to Croatian
+ ...
| Samo par pitanja | Jul 11, 2009 |
Sladjana wrote:
. "trpanje" ijekavice gdje treba i gdje ne treba....
Koliko znam " nijesam" i " sjutra" nisu nikakve novine u crnogorskom. Možda vi imate neke druge " novokomponovane" primjere?
Crnogorski je i inače više apostrofirano ijekavičan. Isto pri artikulaciji jači akcenat pada na -ij i -j, svakako mnogo jači nego u Bosni. On jednostavno ima takvu tendenciju oduvijek, i to nije ništa novo, pa će tako prirodno ijekavizirati puno više riječi.
Isto me zanima koje bi bile glavne razlike kod građenja nekih oblika, jel mi možete to reći? Kao recimo latinski sufiksi -irati na hrvatskim infinitivima koji su veoma specifični.
Navedite nam nekoliko crnogorizama, sad me baš zanima. Recimo nešto ste vi uočili da se ne govori u drugim regijama, već samo u CG.
Skoro sam opet gledala film " Ljepota poroka" i baš sam razmišljala kako je Mira Banjac dobro uvježbala crnogorski govor . Ustvari svi glumci su morali artikulisati kao da su Crnogorci, a pola ih nije, osim Mime.
| | | | | mali, meni lično poznat primer i savet uz to | Jul 12, 2009 |
Srbija: delovi
Hrvatska: dijelovi
Crna Gora: djelovi
Moguće da ima još dosta takvih sličnih razlika, koje na prvi pogled jesu sitne, ali uvežbano oko odmah primeti razliku i može lako utvrditi da li je tekst pisao neko kome je dotični jezik maternji ili ne. Tako da bih svakom posavetovala da baš zbog takvih sitnica koje reputaciju znače usko sarađuje sa profesionalnim lektorima koji žive i rade u zemljama u koje idu dati prevodi.
Onda se mogu izbe�... See more Srbija: delovi
Hrvatska: dijelovi
Crna Gora: djelovi
Moguće da ima još dosta takvih sličnih razlika, koje na prvi pogled jesu sitne, ali uvežbano oko odmah primeti razliku i može lako utvrditi da li je tekst pisao neko kome je dotični jezik maternji ili ne. Tako da bih svakom posavetovala da baš zbog takvih sitnica koje reputaciju znače usko sarađuje sa profesionalnim lektorima koji žive i rade u zemljama u koje idu dati prevodi.
Onda se mogu izbeći blamaže (koje sam lično sretala) na primer da u srpskom tekstu reč uslov glasi "uvet" (majstor je mislio da će biti sasvim dovoljno da od ijekavice napravi ekavicu i već ima odgovarajuću srpsku reč) ili da u hrvatskom umesto "promjer" piše "priječnik". ▲ Collapse
| | | | | Тада ће моћи пливати и непливачи | Jul 12, 2009 |
Пишем по сећању на претходно читање овог или неког претходног поста других колега...
Могуће да сам и био извукао неке закључке читајући га, или препоруке о мерама предострожности, које свакако убрајају и сарадњу са колегама који низ струју и низ длаку, пливају у локал... See more Пишем по сећању на претходно читање овог или неког претходног поста других колега...
Могуће да сам и био извукао неке закључке читајући га, или препоруке о мерама предострожности, које свакако убрајају и сарадњу са колегама који низ струју и низ длаку, пливају у локалним језичким језерцима.
Тј. помислих:
када преводиоци не читају на свом језику, или идентичним сродним језицима (?!), да онда често не успевају правити (да праве) потребне разлике, нити уочавати разлике или погрешке колега лектора.
Понекад преводиоци читају само оно што имају да преведу.
Али, звук ударца о дно, биће јачи, кад будемо пливали у барама, уместо у мору, или језерима. Тада ће моћи пливати и непливачи.
Sandra Milosavljevic-Rothe wrote:
Tako da bih svakom posavetovala da baš zbog takvih sitnica koje reputaciju znače usko sarađuje sa profesionalnim lektorima koji žive i rade u zemljama u koje idu dati prevodi.
▲ Collapse
| | | | Lingua 5B
Bosnia and Herzegovina
Local time: 13:22
Member (2009)
English to Croatian
+ ...
| Još nekoliko primjera | Jul 12, 2009 |
Sandra Milosavljevic-Rothe wrote:
Srbija: delovi
Hrvatska: dijelovi
Crna Gora: djelovi
Evo još nekih:
Srbija: prevod
Hrvatska: prijevod
Bosna: prevod
Crna Gora: ? ( pretopostavljam da je prijevod)
Srbija: dugme
Hrvatska: gumb
Dalmacija: batun
Bosna: dugme
Crna Gora: ?
Srbija: hleb
Hrvatska: kruh
Bosna: hljeb, kruh
Crna Gora: ? ( vjerovatno hljeb)
Sandra Milosavljevic-Rothe wrote:
Onda se mogu izbeći blamaže (koje sam lično sretala) na primer da u srpskom tekstu reč uslov glasi "uvet" (majstor je mislio da će biti sasvim dovoljno da od ijekavice napravi ekavicu i već ima odgovarajuću srpsku reč) ili da u hrvatskom umesto "promjer" piše "priječnik".
Uvet i priječnik, kako kreativno... Ove kreacije me podsjećaju na kubističke slike.
[Edited at 2009-07-12 12:33 GMT]
| | |
|
|
|
Lingua 5B wrote: Sladjana wrote:
. "trpanje" ijekavice gdje treba i gdje ne treba....
Koliko znam " nijesam" i " sjutra" nisu nikakve novine u crnogorskom. Možda vi imate neke druge " novokomponovane" primjere?
"Nijesam" i "sjutra" je sasvim u redu , s tim što će se riječ "sjutra" pretvoriti u "śutra". Isto to će važiti za riječi sjekira = śekira i kisela voda = kiśela voda
Riječi "opseg", "pesnica", pa i "prevodilac" i "prevod" još uvijek nijesu ijekavske riječi, a da li će postati to ćemo vidjeti kada se u septembru objave novi udžbenici maternjeg, odnosno crnogorskog jezika.
| | | | | dakanje i ...? | Jul 12, 2009 |
Slađana,
kakav će biti crnogorski u pogledu dakanja, ka..., i glagolskih imenica? Po meni, tu je on bio dosta ravnomeran i nije nikad odlazio u preveliko dakanje.
Na temu ijekavice, odn. jekavice, pomalo se sećam da i/jekavica ima problema s održanjem na rečima dužim od dvosložnih, te da ne može opstati. No, sve je moguće...
Inače, na početni post kolege Gorana, obzirom da je posle II sv. rata u Crnoj Gori, na popisima stanovništva, bio ogroman... See more Slađana,
kakav će biti crnogorski u pogledu dakanja, ka..., i glagolskih imenica? Po meni, tu je on bio dosta ravnomeran i nije nikad odlazio u preveliko dakanje.
Na temu ijekavice, odn. jekavice, pomalo se sećam da i/jekavica ima problema s održanjem na rečima dužim od dvosložnih, te da ne može opstati. No, sve je moguće...
Inače, na početni post kolege Gorana, obzirom da je posle II sv. rata u Crnoj Gori, na popisima stanovništva, bio ogroman broj "Crnogoraca" (po federalnom pravu i principu), pa su vremenom nadvladali "Srbi", a dok se i sad u CG, stanovništvo najvećim delom izjašnjava da koristi srpski jezik, možemo se, u najboljem slučaju, nadati stacionarnoj situaciji u kojoj će prirodna smrt penzionera dovesti do cvjetanja cg jezika među živima.
Sladjana wrote: Lingua 5B wrote: Sladjana wrote:
. "trpanje" ijekavice gdje treba i gdje ne treba....
Koliko znam " nijesam" i " sjutra" nisu nikakve novine u crnogorskom. Možda vi imate neke druge " novokomponovane" primjere? "Nijesam" i "sjutra" je sasvim u redu , s tim što će se riječ "sjutra" pretvoriti u "śutra". Isto to će važiti za riječi sjekira = śekira i kisela voda = kiśela voda Riječi "opseg", "pesnica", pa i "prevodilac" i "prevod" još uvijek nijesu ijekavske riječi, a da li će postati to ćemo vidjeti kada se u septembru objave novi udžbenici maternjeg, odnosno crnogorskog jezika. ▲ Collapse
| | | | Lingua 5B
Bosnia and Herzegovina
Local time: 13:22
Member (2009)
English to Croatian
+ ...
Sladjana wrote:
sjekira = śekira i kisela voda = kiśela voda
Pa ja ovo ślovo nemam na tastaturi? Jel to neko meko š? Ne poznajem dobro albanski jezik, ali čini mi se da sličan glas/slovo postoji u albanskom?
Mada me podsjeća na neke arhaične oblike. Recimo, "šjutra" i varijacije.
[Edited at 2009-07-12 20:54 GMT]
| | | | | Klikni na link iz prvog posta | Jul 13, 2009 |
Lingua 5B wrote: Sladjana wrote:
sjekira = śekira i kisela voda = kiśela voda
Pa ja ovo ślovo nemam na tastaturi? Jel to neko meko š? Ne poznajem dobro albanski jezik, ali čini mi se da sličan glas/slovo postoji u albanskom? Mada me podsjeća na neke arhaične oblike. Recimo, "šjutra" i varijacije.
Ni ja nemam slovo ś na tastauri, nego sam ga našla u 'simbolima' preko Worda. Kliknite na link iz prvog posta, gdje ćete pročitati da su predstavljena 2 nova slova - meko š i meko ž.
Inače, ja uopšte ne govorim albanski jezik niti imam ikakve veze s tim jezikom, tako da nemam pojma da li to slovo postoji u albanskom.
U pravu ste što se tiče arhaizma, jer će po svemu sudeći i uvođenjem ta dva nova slova biti puno arahičnih oblika u cg jeziku.
| | |
|
|
|
| Dakanje, arhaizmi, pretpostavske | Jul 13, 2009 |
[quote]Dragomir Kovacevic wrote:
Slađana,
kakav će biti crnogorski u pogledu dakanja, ka..., i glagolskih imenica? Po meni, tu je on bio dosta ravnomeran i nije nikad odlazio u preveliko dakanje.
Na temu ijekavice, odn. jekavice, pomalo se sećam da i/jekavica ima problema s održanjem na rečima dužim od dvosložnih, te da ne može opstati. No, sve je moguće...
Inače, na početni post kolege Gorana, obzirom da je posle II sv. rata u Crnoj Gori, na popisima stanovništva, bio ogroman broj "Crnogoraca" (po federalnom pravu i principu), pa su vremenom nadvladali "Srbi", a dok se i sad u CG, stanovništvo najvećim delom izjašnjava da koristi srpski jezik, možemo se, u najboljem slučaju, nadati stacionarnoj situaciji u kojoj će prirodna smrt penzionera dovesti do cvjetanja cg jezika među živima.
[quote]
Poštovani Dragane,
Da li će i koliko će biti dakanja i arhaizma u cg jeziku, vidjećemo tek kada komisija crnogorskih lingvista u potpunosti formira i predstavi cg jezik za standardizaciju.
Kao i u svakoj republici bivše Jugoslavije, a i u svakoj drugoj državi postoje lokalizmi i sada je pitanje šta će biti usvojeno, šta promjenjeno, koje arahične riječi će biti uvedene na tom jeziku. Isto to važi u pogledu cg gramatike.
Lično, bi mi bilo najlakše da se usvoje bokšeki vokabular, pa bih već znala da je: dugme - puca, viljška - pirun, peškir - šugaman, stolica - škanj, tanjir - pjat, paradajz - pomidora, krastavac - kukumar, ručna baterija - lampadina, itd.
Ne vjerujem da će sve te lokalne riječi biti baš tako usvojene, isto kao što dalamtinski nije službeni jezik u Hrvatskoj, pa tako mislim da ćemo se od septembra morati vratiti školi i učenju umjesto što se primičemo penziji, jer se za profesionalnog, savjesnog i odgovornog prevodioca podrazumjeva da uzme knjigu u šake i da nauči taj jezik od početka do kraja ako živi u tom govornom području i ako želi/hoće/"mora" da prevodi na tom jeziku.
Pozdrav
| | | |
Poštovani kolege i kolegice
interesuje me da li se pojava 'koliko država - toliko jezika' primjenjuje i na poddržavskom nivou, odnosno na nivou BH entiteta? Da li se u RS priča bosanski, srpski ili bosansko-srpski? Već sam primjetio proces 'hrvatizacije' u FBiH (na dnevniku 'tisuća' između 'hiljada', na primjer), da li se sličan proces razvija i u RS? A kad bi se federacija jedan dan ponovo podjelila između dva naroda, koje bi jezike oni tada govorili? Bosansko-hrvatski i čisto-b... See more Poštovani kolege i kolegice
interesuje me da li se pojava 'koliko država - toliko jezika' primjenjuje i na poddržavskom nivou, odnosno na nivou BH entiteta? Da li se u RS priča bosanski, srpski ili bosansko-srpski? Već sam primjetio proces 'hrvatizacije' u FBiH (na dnevniku 'tisuća' između 'hiljada', na primjer), da li se sličan proces razvija i u RS? A kad bi se federacija jedan dan ponovo podjelila između dva naroda, koje bi jezike oni tada govorili? Bosansko-hrvatski i čisto-bosanski? A kad bi se Velika Kladuša jedan dan otcijepila od federacije, šta bi oni tada govorili? Hrvatsko-srpsko-bosanski? Ili Kladuški? Ko će sve to znati razvrstavati i uvrstavati? Bilo bi dobro da jednom znamo na čemu smo.
Koji jezik preporučujete strancima koji se interesuju za balkansku kulturu? ▲ Collapse
| | | | Lingua 5B
Bosnia and Herzegovina
Local time: 13:22
Member (2009)
English to Croatian
+ ...
| Razumijem vašu zbunjenost Džone ; ) | Aug 6, 2009 |
Pozdrav Džon,
Dobro ste sve opservirali, takvi procesi se zbilja dešavaju. Evo odgovoriću vam iz prve ruke pošto živim u RS
Dobro ste rekli, na BH dnevniku se koristi hrvatski jezik sa turcizmima i lokalizmima i to bi ustvari bio bosanski jezik. Tako ćete na sarajevskim medijima nerijetko čuti hrvatske infinitive -irati npr. regulirati, educirati i ostale, dok se na Dnevniku RS to nikad neće upotrijebiti već će biti regulisati, edukovati itd.. To je samo jedan... See more Pozdrav Džon,
Dobro ste sve opservirali, takvi procesi se zbilja dešavaju. Evo odgovoriću vam iz prve ruke pošto živim u RS
Dobro ste rekli, na BH dnevniku se koristi hrvatski jezik sa turcizmima i lokalizmima i to bi ustvari bio bosanski jezik. Tako ćete na sarajevskim medijima nerijetko čuti hrvatske infinitive -irati npr. regulirati, educirati i ostale, dok se na Dnevniku RS to nikad neće upotrijebiti već će biti regulisati, edukovati itd.. To je samo jedan primjer/aspekt.
U RS je bio i neuspjeli pokušaj nametanja ekavizacije tokom rata, koji je naravno propao. Djeci se u školama recimo govorilo da moraju upotrebljavati ekavicu. Ne može se silovati jezik. Ovo je epitomičan primjer politike u jeziku. Tako da se desilo da se usprkos udžbenicima na ekavici koji su dolazili iz Srbije, predavačima na Fakultetima iz Srbije, i dalje 100% populacija Srpske govori svoju izvornu ijekavicu. Na kraju su i digli ruke od toga, jer su vidjeli da se ekavica ovdje ne prima niti ikad hoće, i pored svih silnih nastojanja. Izuzetak su možda pojedinci koji su ličnim izborom odabrali da govore ekavicu.
Dalje, što se tiče FBiH, ja vjerujem da hrvatski živalj ( isto kao u Banja Luci recimo) će nastojati ići prema punoj kroatistici, iz jasnih razloga. U Banja Luci postoji i katolička gimnazija gdje se podučava takav književni hrvatski jezik. Pa onda Katolička Crkva koja koristi takav jezik gdje god da je locirana ( RS, FBiH ili bilo gdje). Postoje i lokalizmi specifični samo za FBiH kao što je historija ili kahva recimo.
Meni je takođe nekad problematično kod ovih varijanti, ako klijent kaže da se prevodi na bosanski, onda ako će se prevod koristiti u Sarajevu to bi trebala biti jedna varijanta prevoda, a ako u RS onda malo izmijenjena stilistički.
" Svakakavski" je najviše jezik u Bosni jer je primao lingvističke uticaje sa svih strana ( i istočne i zapadne), zbog svog geografskog položaja i demografske strukture. Tako je u Banja Luci kolokvijalno hlače ( kao u Hrvatskoj), a u Sarajevu pantalone ( kao u Srbiji). Ima još puno primjera.
A koji jezik preporučujem strancima? Pa koju god da ste varijantu naučili, oni drugi će vas sigurno razumijeti , tako da ne brinete.
John Farebrother wrote:
Poštovani kolege i kolegice
interesuje me da li se pojava 'koliko država - toliko jezika' primjenjuje i na poddržavskom nivou, odnosno na nivou BH entiteta? Da li se u RS priča bosanski, srpski ili bosansko-srpski? Već sam primjetio proces 'hrvatizacije' u FBiH (na dnevniku 'tisuća' između 'hiljada', na primjer), da li se sličan proces razvija i u RS? A kad bi se federacija jedan dan ponovo podjelila između dva naroda, koje bi jezike oni tada govorili? Bosansko-hrvatski i čisto-bosanski? A kad bi se Velika Kladuša jedan dan otcijepila od federacije, šta bi oni tada govorili? Hrvatsko-srpsko-bosanski? Ili Kladuški? Ko će sve to znati razvrstavati i uvrstavati? Bilo bi dobro da jednom znamo na čemu smo.
Koji jezik preporučujete strancima koji se interesuju za balkansku kulturu? ▲ Collapse
| | | | | Pages in topic: [1 2] > | There is no moderator assigned specifically to this forum. To report site rules violations or get help, please contact site staff » Crnogorski jezik No recent translation news about Serbia. |
| Protemos translation business management system | Create your account in minutes, and start working! 3-month trial for agencies, and free for freelancers!
The system lets you keep client/vendor database, with contacts and rates, manage projects and assign jobs to vendors, issue invoices, track payments, store and manage project files, generate business reports on turnover profit per client/manager etc.
More info » |
| | Trados Business Manager Lite | Create customer quotes and invoices from within Trados Studio
Trados Business Manager Lite helps to simplify and speed up some of the daily tasks, such as invoicing and reporting, associated with running your freelance translation business.
More info » |
|
| | | | X Sign in to your ProZ.com account... | | | | | |
Login to reply/comment 
Translation news in Serbia
